AUTOCESTA DO DUBROVNIKA PREKO TREBINJA: Jadransko-jonska trasa možda 2020., možda 2030., a možda nikad?

Od autoceste do Dubrovnika kroz hrvatski teritorij neće biti ništa, kako sada stvari stoje, već će Hrvatska stati s izgradnjom kod Ploča i čekati da Bosna i Hercegovina izgradi 90 kilometara autoceste preko Popovog polja, uz samu granicu s Hrvatskom. Ministar pomorstva, prometa i veza Siniša Hajdaš Dončić poručio je u utorak kako neće biti […]

Od autoceste do Dubrovnika kroz hrvatski teritorij neće biti ništa, kako sada stvari stoje, već će Hrvatska stati s izgradnjom kod Ploča i čekati da Bosna i Hercegovina izgradi 90 kilometara autoceste preko Popovog polja, uz samu granicu s Hrvatskom.

Ministar pomorstva, prometa i veza Siniša Hajdaš Dončić poručio je u utorak kako neće biti nastavljena gradnja autoceste od Ploča prema Dubrovniku kroz hrvatski teritorij zbog zemljopisne konfiguracije i zaštite okoliša.

“Važno je napraviti spoj na Dubrovnik u budućnosti, a ne da autocestu “gurnemo” u zaštićeni grad kao što je Dubrovnik. To je apsolutno nemoguće. Sav taj projekt je dugoročan. Studije će pokazati. Ali nakon logičnog razmišljanja, moj odgovor je bio jasan”, poručio je ministar Hajdaš-Dončić.

Ministar je rekao kako će Europska komisija za države nečlanice Europske Unije kreirati fond iz kojeg će te države financirati studije izvedivosti o pravcima autoceste. Studije bi trebale biti pripremljene do 2020. godine, a ako pokažu isplativost, postoji mogućnost da se ide u gradnju produžetka autoceste između 2020. i 2030. godine. Hajdaš-Dončić rekao je kako preusmjeravanje autoceste kroz teritorij BiH neće ugroziti planiranu izgradnju Pelješkog mosta.

U četvrtak će se u Berlinu održati konferencija o Zapadnom Balkanu, a uoči konferencije u Cavtatu su se u ponedjeljak sastali predsjednici vlada država jadransko-jonske inicijative, hrvatski premijer Zoran Milanović, premijer BiH Vjekoslav Bevanda, premijer Crne Gore Milo Đukanović i premijer Albanije Edi Rama.

“Projekt Jadransko-jonske autoceste zajednički je interes svih četiriju država koji još uvijek nije ostvaren, a važan je i za Hrvatsku kao jedan kontinuitet pravca koji povezuje ovu regiju i za Crnu Goru i za Albaniju, i za BiH, ali i za Kosovo”, izjavio je Milanović nakon sastanka. Na konferenciji u Berlinu pokušat će se dogovoriti financiranje Jadransko-jonske autoceste uz potporu EU.

“Ako se ne izgradi Jadransko-jonska autocesta sav promet bi završavao u Pločama. Ako bi se izgradila ova prometnica onda bi došla skroz do Albanije, znači, milijuni vozila bi prolazili kroz Hrvatsku, što bi nama bila velika korist. Veliku ulogu bi imala i u transportu i ne bi se roba morala voziti preko Barija. Svojim novcem smo uspjeli izgraditi ovoliko autoceste i sada očekujemo razumijevanje”, rekao je premijer Milanović.

Projekt Jadransko-jonske autoceste od Trsta do grčkog Patrasa u duljini od približno 1100 kilometara predložila je Italija još 1993. godine, a 1998. hrvatski predsjednik Franjo Tuđman i grčki premijer Kostas Simitis dali su potporu za realizaciju projekta. Posljednjih godina Hrvatska je izgradila oko 90 posto od svojih 460 kilometara, što je najdulja dionica. Primjerice, Italija sudjeluje s tek 10, a Slovenija s 30 kilometara, dok Albanija treba izgraditi 370 kilometara autoceste preko svoga teritorija, ali nije izgrađen još ni metar. Krajnji, pak, rok za izgradnju Jadransko-jonske autoceste je 2050. godina.

Dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić iz HNS-a smatra da je zaobilaženje hrvatskog teritorija dobro rješenje, dok se župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić iz HDZ-a protivi izgradnji autoceste preko teritorija susjedne države. Bivši ministar obnove i graditeljstva Jure Radić, profesor na Građevinskom fakultetu, u vrijeme čijeg je ministarskog mandata sredinom devedesetih započela izgradnja autoceste Zagreb-Split, drži kako je trasa preko BiH do Dubrovnika dobro rješenje, ali da se nikako ne smije odustati od gradnje Pelješkog mosta.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close