Apolitični glazbenici: Prije će ‘U ime obitelji’ napraviti band aid, nego se oglase hrvatski rockeri

Svi šute, nitko se ne buni, nitko ne diže glas ali svi mumljaju u bradu i psuju po društvenim mrežama. A gdje su pjesme? John Lennon vrlo vjerojatno nije vjerovao da doista može promijeniti svijet već je samo zamišljao da možda ljudi mogu živjeti u miru. I osim što se svojski trudio to svima dati […]

john-lennon

Svi šute, nitko se ne buni, nitko ne diže glas ali svi mumljaju u bradu i psuju po društvenim mrežama. A gdje su pjesme?

John Lennon vrlo vjerojatno nije vjerovao da doista može promijeniti svijet već je samo zamišljao da možda ljudi mogu živjeti u miru. I osim što se svojski trudio to svima dati do znanja, koristio je svu svoju popularnost i slavu da bi u svakom momentu to naglasio, upozoravajući pri tom na sve nepravilnosti koji vidi i koje proživljava u svijetu u kojem živi. Uz svu svoju jedinstvenu kreativnost, Lennon je svojim izjavama i svojim aktivizmom ostavio neizbrisiv trag na mnoge generacije.

Vrsta aktivizma mijenjala se kroz desetljeća. Gotovo je svako desetljeće imalo svoje rock heroje. Kako u svijetu tako i na ovim prostorima. U bivšoj Jugoslaviji možda nešto manje nego u samostalnoj Hrvatskoj, no nije poznat niti jedan slučaj da je netko do poznatih rokera i glazbenika uopće, imao problema zbog svog aktivizma odnosno zbog svojih pjesama u tzv. totalitarnom režimu. Ponekad se i dan danas može u eteru domaćih i regionalnih postaja čuti Štulićeva ‘Poljska u mom srcu’ i poznati stihovi: ‘Gdanjsk osamdesete, uzavrele tvornice, dva puta se ne šalju, tenkovi na radnike’ koje je Štulić napisao povodom otpora radnika komunističkoj vlasti i osnivanja sindikata Solidarnost. Pjesma je gotovo preko noći postala veliki jugoslavenski hit. U zemlji u kojoj je na vlasti bio sličan režim kao i u Poljskoj..

I onda je hrvatska postala samostalna i umjesto očekivanog pada to malo postojećeg buntovništva među rokerima, bunt je svakim danom jačao sve više i više. Možda i zato što su očekivanja od nove države i ‘naših’ vlastodržaca bila nerealna pa je i razočarenje bilo veće. Pojavio se hip hop i sa njim novi val hrvatskih repera koji su preuzeli palicu od rokera. Odjednom su rokeri postali pitome ovce naspram žestokih stihova koje su reperi pljuvali spram vlastodržaca. Tram 11 opjevali su nove hrvatske novčanice socijalno društveno angažiranom pjesmom ‘Hrvatski velikani’ (‘ Da mi kompa bude Mažuranić, Frend Stjepan Radić, prijatelj Marulić, Kao buraz Ante Starčević’) aludirajući na sve veće siromaštvo. Iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku je, bježeći od rata, pobjegao Edin Osmić daleko poznatiji kao Edo Maajka. Njegovim pojavljivanjem na sceni, pale su sve zapreke a reperi su definitivno preuzeli palicu stjegonoša urbanog bunta. Edo nije štedio nikoga dok su njegove pjesme, jedna za drugom, postajale, bez obzira na beskompromisne stihove, sve veći hitovi (‘Draga moja vlado’ – ‘ Kad’ dođem do kraja i ne mogu više gledat’ ovaj truli sistem kako me siše, Uzeću zastavu, krenut’ na kordone, tražiću promjenu i pjevat parole. Jebo vladu, jebo, politiku, jebo, u saboru, jebo, sve njih redom’. ‘No Sikiriki’ 2004. Menart). Edin Osmić sve je svoje albume objavio za Hrvatske izdavače, bio i ostao velika zvijezda u Hrvatskoj, osvojio niz nagrada i priznanja ali se pošteno namučio i da dobije hrvatsku domovnicu. Ipak je on došao iz Bosne. Pripadnik manjine!

Grupa TBF je postala nacionalna atrakcija jer osim odlične glazbe i još bolje zezancije, u svojim pjesmama su ispričali kako zapravo stoje stvari i gdje mi zapravo živimo (‘Heroix’ – ‘Nema digniteta, nema poštenja, Očenaš i Zdravomarije su cijena oproštenja, I nema općeg dobra, samo vlastita torba i dupe, Kriminalci, a svi šute – papci, Suci, fratri, policajci Jer su in rođaci u istoj stranci, ista banda, A mi smo stranci u vlastitoj zemlji zbog ljudskog šljama, Lipa naša silovana’ (Maxon Universal 2004. Menart). Pojavila se grupa ST!llness koja je na svom albumu ‘Globalno zatupljenje… paket za preživljavanje’ (Menart 2009.) bez dlake na jeziku zapjevala što ne valja (‘Jebu me boje i grbovi, čekići i srpovi, zvizde i svastike i znakovlja ratnika, svit pun patnika, zlatnika, gladnika betona i plastika i prevarenih radnika, jebu me mulci u gradu koji gube nadu i mulice šta šminkaju lice samo da in đikan u kafiću plati piće, ma jebe na šta sve ovo liči’ ‘Jebe me’).

Damir Avdić oduševio je svojom sirovom otvorenošću u beskompromisnim pjesmama od kojih su se ljudi ježili. Čak ni grupa Elemental nije ostala imuna pa je reperica Remi (Mirela Priselac) postala gotovo pa glasnogovornica urbane obespravljene mladeži javno se razračunavajući sa vlastodršcima. Istini za volju, jedna od rijetkih koja je i izvan svojih pjesama artikulirano branila zdrav razum. Otvoreni je rat prepucavanjem i javim istupima pokazao svoje lice prilikom blokade radova Horvatinčićeve garaže na Cvjetnom trgu u Zagrebu gdje se Remi deklarirala kao protivnica devastiranja strogog centra Zagreba. Rundek je svojom svirkom dao podršku protestu i demonstrantima, no neki veći istupi, akcije, pjesme…u potpunosti su izostali.

Spomenuti primjere iz nedavne prošlosti i više nego iskrene pjesme o stanju stvari društva u kojem živimo, bilo je i za vjerovati je da će biti i u budućnosti. Uostalom, upravo je Dubioza kolektiv svoju popularnost izgradila na tekstovima kroz koje su se cinično obračunavali sa vlastodršcima nerijetko pozivajući na sveopći bunt. Takav beskompromisan stav i jasno artikulirane poruke u fuziji sa pitkim ska punk rock indie grooveom, za mnoge su bili odličan mamac. Mnogi od njih su potom pohrlili u Dom sportova na njihov najveći solo koncert u Hrvatskoj. Dubioza kolektiv nije srušila aktualnu vlast u BiH, niti povela općenarodni ustanak ali je bez sumnje navela mnoge da se zamisle o državi u kojoj živimo. Štoviše, neki su ljudi sigurno počeli malo ozbiljnije razmišljati nakon njihovih hitova ‘Svi u štrajk’, ‘Šuti i trpi’, ‘Vlast i policija’, ‘Dosta’, ‘Walter’, ‘Kažu’… U krajnjem slučaju, nitko ne može poreći da publika nije uživala pjevajući iz sveg grla u sav glas ‘Vratit će se Walter, Jebat će vam mater’ i gotovo je sigurno da su te riječi deset tisuća ljudi bile usmjerene na istu adresu. Onu na kojoj svakodnevno sjede političari koji upravljaju našim životima.

Međutim, ruku na srce, koliko god većina nas (barem onih 99 posto), svakodnevno šuti i trpi, psujući ‘one gore’ na vlasti, toliko je teško za vjerovati da je taj bunt među glazbenicima zapeo na društvenim mrežama. Zapravo čak ni na njima već je gotovo nestao. Čast spomenutim izuzecima koji mudro koriste popularnu glazbu (bez obzira o kojem se žanru radilo) kao mediji za prenošenje poruka. Poruka i stavova sa željom da se javno deklariraju na jednu stranu i upere prst na stvarne krivce ili krivca. Takvi autori mahom su poznati i priznati upravo zbog svojih stavova opjevanih kroz pjesme. Ali gdje su ti autori kada se ne nalaze iza svojih pjesama? Nemali broj njih uživa status zvijezde ma koliko to apsurdan pojam u Hrvatskoj danas bio. Samim time, htjeli to oni priznati ili ne ali njihov utjecaj je veći od prosječnog stanovnika Hrvatske. Povrh toga, još ih svako toliko slušamo i gledamo putem medija. Većina tih istih rokera, repera, pjevača, glazbenika, autora… gotovo da je neprimjetna kada su u pitanju društveno aktualne teme. Nije da se skrivaju i nije da ih zovu priupitati za mišljenje ali ako su se već javno deklarirali na neku stranu onda je red da se angažiraju kada je to najpotrebnije. Da se angažiraju oko problema koji se nameću sami po sebi. Njihov glas ipak nešto znači, koliko god oni sami mislili drugačije.

Predstojeći referendum iniciran od strane udruge ‘U ime obitelj’ potaknuo je niske strasti mnogih ljudi pa su tako isplivala na površinu ( a i tek će) i sredstva za promociju za i protiv koja su ispod nivoa ljudskog dostojanstva. Kao uostalom i samo postojanje referenduma sa navodno problematičnim pitanjem. I tko se javlja za riječ? Na žalost, očekivana šaka u zraku i zauzimanje čvrstog i jasnog stava od strane glazbenika, potpuno je izostala. Gdje je nestalo njihovo buntovništvo? Jesu li se umorili? Nema sumnje da mediji u rukama veleposjednika raznih društvenih i interesnih skupina neće propustiti baš svakoga da u svakom trenutku iznese svoj stav ali baš zato oni sami trebaju pronaći svoje mjesto kada za to dođe vrijeme. ‘Sada je vrijeme za to’ kaže Darko Rundek u jednom stihu poručujući da ‘Sejmeni dolaze’. Zavirivati u tuđe spavaće sobe, tuđe veze i brakove nije ništa drugo nego voajerizam. Savjeti o uspješnom braku dobivenih od muškaraca u celibatu koji su svoj život posvetili Bogu i koji se nisu ženili niti će se ikada ženiti, ravno je apsurdu. Uređivati nekome njegovu vlastitu sreću i osoban emotivni odnos sa drugom osobom (kakva god ona spola bila) možemo nazvati raznim nazivima ali gotov svi se odnose na razne psihičke bolesti i devijacije. ‘U ime obitelji’ diglo je svoj glas jer svijet i Hrvatsku vide samo onako kako su oni zamislili da treba izgledati marširajući bučno sa križem u jednoj ruci i mačem u drugoj. Neki drugi svijet ne priznaju a tko misli drugačije njihov je neprijatelj.

Ako im je već toliko stalo do obitelji, neka se pozabave pitanjem veće materijalne potpore od strane države za mlade parove sa djecom. Neka se pobrinu za strože kazne za nasilje u obitelji i za oštrije kažnjavanje rastavljenih roditelja koji ne plaćaju alimentaciju. Neka se pobrinu i pokrenu kampanju rješavanja stambenog pitanja mladih parova i državnoj pomoći istima. Neka se pobrinu za bolje uvjete rađanja i za veća radna prava za trudnice kao i za očuvanje radnih mjesta kako bi obitelji mogle prehraniti svoju djecu. Ako se izbore za sve nabrojano, svakome će konačno postati svejedno kako je definiran brak dok taj brak postoji u državi u kojoj postoje normalni uvjeti za život. Povod za društveno rokerski aktivizam kao stvoren. Gdje ćeš bolje! Iako tema ima bezbroj ova se nekako nameće sama po sebi. Na žalost, rokeri u Hrvatskoj šute. Reperi nijemi. Svi šute, nitko se ne buni, nitko ne diže glas ali svi mumljaju u bradu i psuju po društvenim mrežama. A gdje su pjesme? A gdje su pjevači koji će pjevati te pjesme i zauzeti svoj stav? Prije će ‘U ime obitelji’ napraviti prigodni band aid (Thompson, Peruzović, Grdović, Škoro, Bulić feat. Šuica) nego se oglase hrvatski rokeri. Kako sada stoje stvari, zapjevat će neku prigodnu nakon referenduma. Mogli bi sa posljednjeg albuma Damira Avdića svi zajedno zapjevati: Živim u svijetu u kojem je religija Bog , vjera oružje za masovno uništenje, sirotinja vojska, licemjerje novo poštenje.’ Zar je i rokerski bunt postao stvar prošlosti?

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close