ANDRZEJ JASIONOWSKI: Nema ekonomskog razvoja bez njegovanja dobrosusjedskih odnosa

Poljski veleposlanik u Hrvatskoj Andrzej Jasionowski je u Zagrebu od siječnja ove godine. Diplomirao je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Varšavi, pravnik specijaliziran za međunarodno javno pravo. Prethodno je studirao pravo i kulturne studije na Sveučilištu u Łódźu. Od 1992. godine bio je povezan s Ministarstvom vanjskih poslova te je od tada dvije godine radio u […]

Poljski veleposlanik u Hrvatskoj Andrzej Jasionowski je u Zagrebu od siječnja ove godine. Diplomirao je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Varšavi, pravnik specijaliziran za međunarodno javno pravo. Prethodno je studirao pravo i kulturne studije na Sveučilištu u Łódźu.

Od 1992. godine bio je povezan s Ministarstvom vanjskih poslova te je od tada dvije godine radio u veleposlanstvu Poljske u Lagosu kao zamjenik komercijalnog savjetnika. Od 1995. bio je konzul u veleposlanstvu Republike Poljske u Kazahstanu, u Almatyju. Godine 1997. prebačen je u poljski Generalni konzulat u Stockholmu gdje je bio konzul. Nakon povratka u Poljsku 2000. godine započeo je raditi na Polonijskom odjelu Ministarstva vanjskih poslova. Ubrzo 2001. imenovan je državnim službenikom. Godine 2002. napustio je poljsko veleposlanstvo u Helsinkiju gdje je bio šef Konzularnog odjela. Nakon povratka u Poljsku 2006. postao je ravnatelj konzularnog odjela i poljske dijaspore, a do kraja 2008. godine bio je na dužnosti ravnatelja. U razdoblju od 2009. do 2014. bio je veleposlanik u Republici Srbiji. Nakon povratka bio je zamjenik, a potom i ravnatelj Konzularnog odjela, a od 2016. bio je generalni direktor vanjske službe Ministarstva vanjskih poslova.

Kako biste ocijenili hrvatsko-poljske odnose, mogućnosti proširenja suradnje i u čemubi mogli napredovati?

Hrvatsko-poljski odnosi su bez sumnje najbolji u dosadašnjoj povijesti, a podsjetit ću da smo prošle godine obilježili njihovu 25. godišnjicu. Odnosi se to na politički nivo, suradnju lokalnih samouprava, gospodarske kontakte, ali i na međuljudske odnose. Dovoljno je spomenuti kako više od milijun poljskih turista svake godine posjećuje hrvatsku obalu. Većina ljudi koja je upoznala Hrvatsku ponovno ovdje dolazi, što je najbolja reklama hrvatskim turističkim ljepotama. Osim toga, spaja nas sličan mentalitet i povijesni korijeni. Naravno, uvijek se nešto može popraviti. Takvo područje je gospodarska suradnja. Zajedno predvodimo inicijativu Triju mora, koja pruža priliku razvoju infrastrukturnih ulaganja, a i uključuje suradnju u područjima energetike i prometa. Stopa rasta trgovine između naših zemalja je dvoznamenkasta i mislim da će se u roku od nekoliko godina udvostručiti.

Poljska je jedna od jako uznapredovalih zemalja, čak i u rangu starih članica EU. Jedina je tranzicijska zemlja koja u dvadeset posljednjih godina nije imala pad. Kako ste u tome uspjeli? 

Zaista, Poljsku se u Europi povezuje s gospodarskim uspjehom. U vrijeme gospodarske krize u razdoblju od 2008. do 2013. poljsko je gospodarstvo poraslo za desetak posto, dok je većina država bilježila pad BDP-a. Prošle je godine rast dosegnuo oko 4,5 posto a mnogi pokazatelji govore da će slično biti i ove godine. Nezaposlenost je pala na rekordno niskih 6 posto. Takav razvojni put bio je moguć zahvaljujući nekoliko činjenica: 90-ih je godina Poljska provela društveno vrlo bolne gospodarske reforme, javne financije nalaze se pod kontrolom, u Poljsku se slijevaju europska sredstva, a Poljaci se od država OECD-a ubrajaju među narode koji najviše rade. U ovom se trenutku vlada i gospodarstvo nalaze pred novim izazovima: elektromobilnost, digitalizacija, razvoj sektora visokih tehnologija, održivi razvoj itd.

Koliko ste iskoristili članstvo u Europskoj uniji i kakav je status zemlje u zajednici 23  članice?

Poljska pripada među šest najmnogoljudnijih država Europske unije, a također smo osmo po veličini gospodarstvo Europske unije. Članstvo u EU donijelo nam je rast što se tiče međunarodnog položaja, povećanje investicija i izvoznog potencijala, ali i mogućnosti zaposlenja i studiranja u inozemstvu, kao npr. kroz Erasmus program. Sredstva iz europskih fondova postala su temelj mnogim investicijama u malim i srednjim gradovima, omogućivši njihovu metamorfozu, a poljoprivrednicima su, na primjer, osigurala pristup najnovijim strojevima i tehnologiji koji su postali temelj izvoznoj ekspanziji prehrambenog sektora.

S Europskom komisijom je Poljska imala ”nesporzuma” i ponekad se činilo veća neslaganja…

Okosnicu nesporazuma s Europskom unijom čini reforma pravosudnog sustava koju je provela nova parlamentarna većina. Promjene su bile relativno duboke i ticale su se mnogih razina pravosudnog sustava, počevši od Ustavnog suda do općih sudova. Te su promjene naišle na kritiku nekih društava u Poljskoj i inozemstvu, što je također uznemirilo i Bruxelles. U ovom trenu vlada vodi vrlo aktivan dijalog s Europskom komisijom, koji već pridonosi boljem razumijevanju stajališta te smanjenju napetosti u našim odnosima.

Kakva je budućost EU, odnosno što bi trebalo učiniti da zaista bude dobra?

Europska unija nalazi se pred mnogim izazovima povezanim s vanjskim čimbenicima, kao što su nekontrolirana imigracija, terorizam, cyber-prijetnje, gospodarski protekcionizam, ali i s unutarnjim problemima povezanim s konkurentnošću, razvojem novih tehnologija, raspravama o „političkoj formuli“ – primjerice ulozi Europskog parlamenta ili tempu daljnjeg širenja. Teško je predvidjeti u kojem će smjeru ići diskusija, za koju je ključno kakvu uniju žele njezini građani. Poljaci se smatraju jednim od najeurooptimističnijih naroda, ali su istovremeno oprezni po pitanju nekih njezinih politika, kao što je migracijska politika ili ideje o ujednačavanju poreza.

Kako ste uspjeli riješiti odnose sa susjednim zemljama i učiniti ih dobrima?

Poljska nema teritorijalnih sporova sa susjedima, a politički problemi posljedica su zapravo tekućih pitanja. Sa svim susjedima želimo imati dobre veze i održavamo dobrosusjedske odnose. Što ne znači da se u svemu slažemo. Za primjer uzmimo različiti pogled nas i Njemačke na ulogu plinovoda NordStream II, od Rusije očekujemo povrat olupine vladinog zrakoplova koji je 2010. g. doživio nesreću kod Smoljenska, u Litvi se borimo za poljsku manjinu. Dobrosusjedski odnosi temelj su ekonomskom razvoju, s obzirom da najveći promet u vanjskoj trgovini imamo upravo sa susjedima.

Svijet se silno promijenio, odnosi više nisu isti, a ponekad se može činiti da je vrijeme kao ‘biti ili ne biti’.

Promjene su se događale i stalno se događaju, iako u posljednje vrijeme uistinu sve brže nadolaze. Posebice smo u prošlom desetljeću svjedočili komunikacijskoj revoluciji – pojavile su se nove gospodarske sile, globalizacija je naglo napredovala, a dosadašnji je društveni poredak doživio promjene. Još prije nekoliko tjedana nitko se nije mogao ponadati da će doći do susreta šefova obiju korejskih država. Vidljivo je da se u ovim novim vremenima pred političarima nalaze brojni izazovi i znatna odgovornost. Društvene neravnopravnosti i nejednakosti, političke napetosti, nezaposlenost, onečišćenje zraka i nedostatak dobrog vodstva prema Svjetskom ekonomskom forumu jedne su od najvećih globalnih opasnosti u sljedećih nekoliko godina.

Koje su glavne odrednice i smjer razvoja Poljske?

Dopustite mi da se pozovem na ekspoze ministra vanjskih poslova koji je jasno izrekao nekoliko teza koje određuju smjerove razvoja naše vanjske politike.

Kao prvo, međunarodni položaj Poljske proizlazi iz snažna položaja kakav ima u Europi. Izvor atraktivnosti Poljske i istovremeno sposobnosti njezina učinkovita reagiranja na procese odlučivanja,  kao saveznika u okviru NATO-a ili partnera u strukturama Europske unije, njezina je sposobnost artikuliranja interesa država naše regije i djelovanja u ulozi njihova odvjetnika. To je moguće uz potpuno poštovanje političke subjektivnosti naših partnera iz susjedstva. Poljska, kao najveća država regije, nosi teret promoviranja i zaštite interesa naših regionalnih partnera, koji su slični poljskim.

Kao drugo, Europska se unija nalazi u krizi – kako u institucionalnom pogledu, vrijednosnom, tako i onom vanjske sigurnosti. Iako je u ekonomskom pogledu financijska kriza iz 2008. završila, njezine društveno-političke posljedice i dalje imaju utjecaj na karakter odnosa između članica država i ulogu Unije u budućnosti europskog projekta. Kriza demokratskih procedura u državama članicama i prebacivanje stvarnih procesa donošenja odluka na neformalna tijela dovodi do slabljenja položaja Unije, povećanja euroskepticizma i renacionalizacije politika europskih država.

Vojna prisutnost Sjedinjenih Američkih Država u Europi, njihov snažan položaj u NATO-u od ključnog je značaja za vojnu sigurnost Poljske i čitave regije. U interesu je Poljske i srednjoistočne Europe stalni angažman Sjedinjenih američkih država i Sjevernoatlantskog saveza u tom dijelu svijeta. Poljska je neizmjerno zainteresirana održavanjem snažnih prekooceanskih veza. Njihovo kontinuirano jačanje i razvoj temeljan su zadatak poljske sigurnosne politike.

Zagreb i Krákow su gradovi prijatelji, što to konkretno znači i kakva je suradnja?

Zagreb surađuje s Krákowom jednako kao i s Varšavom. Ta se suradnja manifestira kroz različite oblike, kao što su izmjena iskustava, organizacija kulturnih projekata, suradnja škola i veleučilišta te gospodarske aktivnosti. Veleposlanstvo također u tome sudjeluje i nastoji potaknuti bilateralne inicijative. Imamo brojne primjere suradnje poljskih i hrvatskih znanstvenika: povjesničara, liječnika ili jezikoslovaca. Vrlo zanimljiv primjer suradnje naših gradova je nedavna izložba djela Ivana Meštrovića u Krákowu.

 

 

 

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close