ANDREJ PLENKOVIĆ, OD KARIJERNOG DIPLOMATA, DO PREMIJERSKOG (POL) TRONA

Intervju objavljen u veljači 2014., godine u političkom magazinu Objektiv Andrej Plenković, karijerni je diplomat, jedan od onih koji su bili najistaknutiji na hrvatskom putu u EU. Bio je državni tajnik za europske integracije, zamjenik veleposlanika u Francuskoj, zamjenik šefa misije u Misiji pri EU u Bruxellesu, načelnik Odjela za europske integracije u MVP-u te […]

Intervju objavljen u veljači 2014., godine u političkom magazinu Objektiv

Andrej Plenković, karijerni je diplomat, jedan od onih koji su bili najistaknutiji na hrvatskom putu u EU. Bio je državni tajnik za europske integracije, zamjenik veleposlanika u Francuskoj, zamjenik šefa misije u Misiji pri EU u Bruxellesu, načelnik Odjela za europske integracije u MVP-u te član pregovaračkog tima za Sporazum o stabilizaciji  i pridruživanju između RH i EU. Magistar znanosti međunarodnog javnog i privatnog prava Sveučilišta u Zagrebu, jedan je od najaktivnijih hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu i predstavnik nove generacije HDZ-a.

Razlike između socijalista i pučana svakako postoje pa tako i između vas i kolega iz drugih stanaka. Koliko ste surađivali i jeste li, u predstavljanju i zaštiti hrvatskih interesa? Naime, dojam je da ta stranačka ograničenja nisu utjecala na rad u mjeri u kojoj bi se moglo očekivati?

U EU parlamentu zastupnici okupljeni u sedam političkih skupina, a postoji i jedan broj kolega koji su neovisni. Zastupnici HDZ-a dio su skupine Europske pučke stranke koja je najbrojnija. I najutjecajnija sa 275 zastupnika iz 27 zemalja. Ne postoji stalna strukturirana suradnja između hrvatskih zastupnika iz različitih političkih stranaka, ali postoje neformalni kontakti. Svatko zastupa i glasuje sukladno  svojim političkim uvjerenjima i stavovima te u tom kontekstu zastupa i hrvatske interese. Postojala je, primjerice, jedna inicijativa nas zastupnika HDZ-a za potpisivanjem zajedničke deklaracije svih hrvatskih zastupnika u vezi položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini  u listopadu 2013.., ali je kolege iz SDP-a nisu prihvatili.

Kakva je percepcija Hrvatske, nove članice EU imamo šest mjeseci članstva, i čini se da smo prilično problematična zemlja članica

Percepcija Hrvatske kao nove članice požeta je s tri temeljna dojma.

Prvi je iznenađenje u vezi niskog izlaska (samo 20 posto) na prve europske izbore prošle godine, za što su odgovorni Predsjednik i aktualna Vlada.

Drugi je slučaj Perković koji je nanio nepopravljivu štetu vjerodostojnosti aktualne Vlade koja je pokazala da ne razumije što su europske vrijednosti, niti što je smisao Europskog uhidbenog naloga. Recentno izručenje i fijasko s pokušajem ustavnih promjena, epilog su priče o Vladi koja nije dorasla vođenju Hrvatske u EU.

Treći je nedovoljna aktivnost na pripremi europskih projekata i nespremnost institucionalnog okvira za apsorpciju Europskih strukturnih i investicijskih fondova. Ni jedan od ovih problema ne bi se dogodio, da su se slijedili stavovi i prijedlozi HDZ-a.

Kakva je strategija HDZ-a za EU izbore? S hrvatskoga stajališta, imamo izbore godinu za godinom. Očekujete li ista lica kao i do sada ili promjene?

Cilj je ponoviti rezultat s prošlogodišnjih europskih izbora i osvojiti najveći broj mandata, a HDZ će opet na svojoj listi imati najkompetentnije kandidate. Naša se strategija temelji na političkoj platformi Europske pučke stanke za razdoblje 2014-2019. U operativnom pogledu radimo na sinergiji terenskog rada stranačkih struktura, senzibiliziranja birača o europskim temama – aktivizmom aktualnih HDZ-ovih zastupnika, medijskim nastupima, društvenim mrežama i u zadnjoj fazi izbornom kampanjom. Većina kandidata biti će ista kao i lani, ali očekujem i nova lica.

Euroskepticizam je politička pojava koja živi u Europskom parlamentu i prilično je jaka, koliko je u jačanju i koliko utječe na odnos snaga i djelovanje u parlamentu?

Istina je da pojedinim članicama uslijed višegodišnje gospodarske i financijske krize dolazi do stanovitog jačanja populističkih stranaka koje kontinuirano hrane stihove o dominaciji Bruxellesa, ili pak okrivljuju slobodu kretanja i migracijsku politiku kao uzroke nezaposlenosti lokalnog stanovništva. Vidjet ćemo koliko će se procjene u anketama na kraju povesti u koketne mandate u Europskom parlamentu U takvim okolnostima dodatno raste politička odgovornost velikih političkih stranaka poput Europske pučke stranke koja je provela odgovornu politiku izlaska iz krize. Sada radimo na programu gospodarskih reformi koje će potaknuti zapošljavanje i fiskalnu konsolidaciju koja omogućuje rast. Europski model socijalnog tržišnog gospodarstva s naglaskom na konkurentnost solidarnost bit će temelj naše političke platforme.

Ono što je vjerojatno u središtu vašeg djelovanja tako i vaših kolega, hrvatska je vanjska politika i ljudska prava; koliko smo napredovali, a koliko smo problematični?

Aktualna je vlast propustila prigodu snažnog pozicioniranja Hrvatske u EU. Vlada se dovela u položaj da mora popravljati odnose s Njemačkom umjesto da je išla u smjeru snažne političke i gospodarske nadgradnje. Rješavanje otvorenih pitanja sa susjedima, veća trgovinska razmjena i ulaganja, i doprinos  europeizaciji jugoistoka Europe trebali bi biti prioritetni. Smatram da treba iskoristiti EU strategije za dunavsku i jadransko-jonsku regiju za bolje profiliranje sektorske i projektne dimenzije vanjske politike U novim okolnostima izbijanja nasilja i nemira u dijelovima BiH, smatram da upravo odnosi unutar BiH i zaštita položaja Hrvata kao ravnopravnog naroda moraju biti glavni fokus interesa hrvatske politike. Potrebno je intenzivirati dijalog i sa SAD-om, Ruskom Federacijom i drugim globalnim akterima budući da kao članica EU imamo nove vanjskopolitičke odgovornosti. Zadnje izvješće Europske komisije daje korisne smjernice glede daljnjeg suzbijanja korupcije, a zaštita ljudskih prava u Hrvatskoj mora ostati na visokoj razini sukladno statusu države članice EU.

Kako ste član Odbora za proračun EU Parlamenta a RH je u bruxelleskom nadzoru prekomjernog proračuna, kako će to proći u konkretnim koracima prema vašem mišljenju?

Slijedom utvrđenog postojanja prekomjernoga proračunskog manjka i činjenice da će razina javnoga duga u 2014., prijeći razinu od 60 posto, Vijeće je usvojilo Preporuku o okončanju prekomjernog deficita u Hrvatskoj za koji se očekuje da će trajati tri godine. Hrvatska će o poduzetim konsolidacijskim mjerama na prihodovnoj i rashodovnoj strani proračuna izvješćivati Europsku komisiju. Cilj je da Hrvatska svede deficit na razinu ispod tri posto BDP-a i to u 2014., na 4.6, a u 2015 na 3.4; a u 2016., na 2,7 posto BDP-a te smanji razliku između postojeće razine javnog duga i recentne razine od 60 posto BDP-a. Kroz nastavak dijaloga s Europskom komisijom u okviru Europskog semestra, Hrvatska treba nastaviti sa strukturnim reformama koje mogu dovesti do stabilnosti javnih financija, ne posezati za neustavnim  i jednokratnim mjerama koja ne jamče održiva rješenja. Za ostvarivanje gospodarskog rasta bitno je raditi na fleksibilizaciji tržišta rada, većoj učinkovitosti pravosuđa i državne uprave, kao i povoljnijem ozračju za poslovanje, ulaganje u Hrvatskoj.

Kriza je prema većini pokazatelja u EU prošla, novi proračun za sedmogodišnje razdoblje je prihvaćen, što bi se najprije trebalo i moralo napraviti nakon razdoblja trpljenja i žrtava s velikim rezovima?

Ukupni proračun EU za sljedećih sedam godina je 960 milijardi eura u obvezama i 908 milijardi eura u plaćanjima, iz čega je razvidno kako će EU uložiti gotovo bilijun eura u rast, otvaranje radnih mjesta i konkurentnost. Predviđeno je financiranje kojim će se pomoći pronalazak načina za izlazak iz krize, financijska potpora za one koji su ispod granice siromaštva i osobe koje su u potrazi za zaposlenjem, mogućnosti za ulaganja za mala i srednja poduzeća te pomoć lokalnim zajednicama, poljoprivrednicima, istraživačima i studentima. EU proračun za 2014., iznosi 142,6 milijarda eura u obvezama i 135,5 milijarda eura u stvarnim plaćanjima. Usvajanjem ovakvog proračuna koji je za 6 posto manji u odnosu na prethodni, Parlament je pokazao odgovornost, a ipak je osigurano dovoljno sredstava za zapošljavanje, kao i za ulaganje u upravljanje granicama, pružanje azila, humanitarnu pomoć i izbjeglice.

Koje je vaše mjesto u ovim euro izborima?

Dvadeset dvije godine kontinuirano radim na europskom putu Hrvatske. Još kao student  bio sam 1993 međunarodni predsjednik Europske udruge studenata prava i stažist i Europskom parlamentu. Bio sam aktivan i kroz nevladine udruge poput Hrvatske paneuropske unije  i Europskog pokreta. Kroz 17 godina diplomatske karijere u Zagrebu, Bruxellesu i Parizu, operativno sam sudjelovao  u svim bitnim fazama dijaloga,  reformi i prilagodbi s EU. Kao državni tajnik za europske poslove u prethodnoj Vladi sudjelovao sam u završnici pregovora i uspješnoj referendumskoj kampanji. Kao zastupnik bio sam promatrač i vodio sam Zajednički odbor s Europskim parlamentom. Proteklih sedam mjeseci jedan  sam od petero angažiranih HDZ-ovih zastupnika i želim na temelju sveukupnog dosadašnjeg iskustva dati doprinos novoj pobjedi naše liste na izborima u svibnju.

Koji bi bili prioriteti u vašem eventualnom drugom mandatu europarlamentarca?

U ovom specifičnom jednogodišnjem mandatu stekao sam vjerodostojnost među kolegama zastupnicima u Europskom parlamentu, a kroz svoje aktivnosti zauzeo sam se za niz konkretnih hrvatskih interesa od amandmana na proračun do položaja Hrvata u BiH Radio sam na provedbi našeg programa Hrvatski glas u Europi koji je definirao glavne ciljeve; gospodarski i regionalni razvoj; zapošljavanje i obitelj; poljoprivredu i okoliš te hrvatski identitet. Ukoliko ponovno dobijem povjerenje birača, nastavit ću s jačanjem inovativne uloge zastupnika u Europskom parlamentu na hrvatskoj političkoj sceni, a u Bruxellesu ću se fokusirati na gospodarske, pravne, proračunske i vanjsko-političke teme sukladno našem programu.

Europski izbori se bliže, 25. su svibnja, liste još nisu objavljene, što vi očekujete?

Očekujem pobjedu HDZ-ove liste. Zadnji zakonski rok za raspisivanje izbora je 25. ožujka. Kandidati će biti poznati u sljedećim tjednima. Hrvatska u Europski parlament upućuje razmjerno mali broj zastupnika – 11 od 751 . Stoga je iznimno važno da ti zastupnici pripadaju glavnim iii najutjecajnijim političkim skupinama. Samo okupljeni i snagom političke skupine multiplicirani glasovi mogu pridonijeti snažnom i ostvarivom zastupanju hrvatskih interesa. Vjerujem da će birači voditi računa o tome da njihov glas bude koristan, a ne da se rasprši na margini i ostane bez utjecaja. Nova politička platforma Europske pučke stranke odličan je okvir za realizaciju ciljeva koji će pridonijeti razvoju EU.

Nakon europskih izbora osim novog saziva Parlamenta, dobit ćemo i novu Komisiju, a i Predsjednika Europskog vijeća, što očekujete da će se dogoditi, velike promjene ili?

Slijedom odredbi Lisabonskog ugovora pri odabiru novog predsjednika Europske komisije bit će potrebno uzeti u obzir rezultate izbora za Europski parlament. Dakle, u odnosu na ranije kada se dogovor postizao isključivo između šefova država i vlada, više će se uvažiti direktna demokratska volja građana. Izvjesno je da ni aktualni predsjednik Komisiji Barroso, ni predsjednik Europskog vijeća Van Rompuy, a ni Visoka predstavnica Ashton neće ostati na svojim dužnostima. Za sada poznati kandidati za predsjednika Komisije, u ime socijalista su aktualni predsjednik Europskog parlamenta Shulz, a u ime liberala bivši belgijski predsjednik Verhofstadt, dok se izbor kandidata pučana očekuje na našem Kongresu u Dublinu. Govori se o nizu kvalitetnih kandidata među kojima je i dosadašnji predsjedatelj Eurogrupe bivši luksemburški premijer Juncker. Tijekom ljeta odlučit će se o novoj kadrovskoj križaljci najviših europskih institucija. Promjene će biti vrlo značajne.

Što se tiče liste HDZ-a za skorašnje euro izbore, dva su potresa slikovito rečeno do sada bila, status vašeg kolege u parlamentu Ive Stiera i primjedbe pučana na vašu kolegicu u parlamentu, predsjednicu HSP AS-a Ružu Tomašić. Je li to baš tako dramatično?

Nema nikakve drame. O koalicijskim partnerima i sastavu pobjedničke liste odlučit će vodstvo stranke u sljedećim tjednima. Recentan medijski odjek u vezi kolege Stiera je dobio pretjerane dimenzije, a i nepotrebne konfrontacijske konfrontacije. Istodobno vidim da on i dalje angažirano radi svoj zastupnički posao. Glede sudjelovanja HSP Ante Starčević na našoj listi, želim ponoviti da nema nikakvih zakonskih prepreka u Hrvatskoj za predizborne koalicije na europskim izborima. Pogledajmo, primjerice, Kukuriku koaliciju – na istoj listi su socijaldemokrati (SDP) i liberali (HNS I IDS) koji čak imaju formalno različitog kandidata za predsjednika Komisije (Shulz i Verhofstadt). Uvjeren sam da će HDZ u razgovorima s Europskom pučkom strankom pronaći rješenje koje će zadovoljiti sve strane sukladno zajedničkim europskim vrijednostima. Ujedno smatram da je nakon izbora u travnju prošle godine došlo do značajnog senzibiliziranja HSP-a Ante Starčević za europske teme i položaj Hrvatske u EU.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close