AMNESTY INTERNATIONAL, HUMAN RIGHT WATCH I CENTAR ZA MIROVNE STUDIJE PORUČILI NA TRIBINI: Kršenje ljudskih prava je granica koju ne smijemo prijeći!

Migracije, iako jedna od ključnih tema za Europsku uniju, nije zauzela odgovarajuće mjesto u predizbornoj kampanji u Hrvatskoj, stoga je Centar za mirovne studije uoči izbora za EU parlament organizirao tribinu Europa i migracije: gdje povlačimo granicu?  te pozvao predstavnike organizacija Amnesty International i Human Rights Watch koji su u danas, 20. svibnja u Zagrebu […]

Migracije, iako jedna od ključnih tema za Europsku uniju, nije zauzela odgovarajuće mjesto u predizbornoj kampanji u Hrvatskoj, stoga je Centar za mirovne studije uoči izbora za EU parlament organizirao tribinu Europa i migracije: gdje povlačimo granicu?  te pozvao predstavnike organizacija Amnesty International i Human Rights Watch koji su u danas, 20. svibnja u Zagrebu predstavili svoja saznanja o odnosu zemalja članica EU prema migracijama. Od 2015. godine, kada je velik broj izbjeglica došao u EU, migracije su postale tema na kojoj se lome koplja i postavlja lažna dilema – ljudska prava ili sigurnost. Zbog svoje kompleksnosti i slojevitosti , upravo je način na koji će joj se pristupiti, kakve politike i prakse će se osmisliti i voditi – ogledalo Europske unije.

Centar za mirovne studije na tribinu je pozvao predstavnike kandidacijskih lista za izbor članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske te za buduće članove Europskog parlamenta objavio zahtjeve vezane uz pitanja migracija.

Hrvatska nastoji pokazati kako je spremna steći uvjete za ulazak u Schengen, ali pushbackovima i nasiljem na granicama upravo pokazuje nespremnost za taj ulazak, istakla je Julija Kranjec iz Centra za mirovne studije. Dodala je da se od zastupnika iz Hrvatske u Europskom parlamentu očekuje da se usprotive  nasilju i ilegalnim radnjama na granicama zemalja EU te da se zalažu za provođenje temeljitih istraga, prestanak zloupotrebe i parcijalnog tumačenja hrvatskog i europskog zakonodavstva, prestanak kriminalizacije solidarnosti i razvoj aktivnih mjera uključivanja novopridošlih osoba u društvo.

Lydia Gall, iz Human Rights Watcha, pojasnila je kako je Mađarska svojim represivnim politikama i praksama uspjela dovesti do  vrlo niskih broja ulazaka, a onima koji i uspiju ući u mađarski sustav međunarodne zaštite maksimalno otežala životne uvjete. Istaknula je kako je praksa koju sada vidimo na hrvatskim granicama već godinama prisutna na bugarskim, poljskim i mađarskim granicama, a kako je upravo mađarsko zatvaranje granica ljude dovelo u situaciju da “zapnu”na području Srbije i BiH i usmjerilo ih prema Hrvatskoj.

Amnesty International je u BiH intervjuirao 94 osobe, od kojih su sve barem jednom bile vraćene iz Hrvatske i od kojih je trećina proživjela direktno nasilje. Massimo Moratti, zamjenik ravnatelja europskog ureda Amnesty Internationala, već dugo prati stanje na balkanskoj ruti, posebice u Unsko-sanskom kantonu i tvrdi kako azilni sustav u BiH ne funkcionira i kako ljudi nemaju namjeru tamo ostati. Pritom je naglasio kako su pushbackovi često lančani, iz Italije, preko Slovenije i Hrvatske, u BiH. Radi se o eksternalizaciji migracija kojima države članice prebacuju odgovornost na države izvan EU.

Treba postojati hrabra politika, koja ima viziju i koja se proaktivno bavi otvaranjem mogućnosti prema izbjeglicama koje dolaze zbog ratova, klimatskih promjena, siromaštva. Važno je da politike unaprjeđuju prava i da se zaustavi rastakanje sustava azila i snižavanje standarda ljudskih prava, zaključeno je na tribini.

ZAHTJEVI CENTRA ZA MIROVNE STUDIJE UOČI IZBORA ZA EUROPSKI PARLAMENT

 

Izvor: CMS

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close