AMNESTY INTERNATIONAL, HUMAN RIGHT WATCH I CENTAR ZA MIROVNE STUDIJE PORUČILI NA TRIBINI: Kršenje ljudskih prava je granica koju ne smijemo prijeći!

Migracije, iako jedna od ključnih tema za Europsku uniju, nije zauzela odgovarajuće mjesto u predizbornoj kampanji u Hrvatskoj, stoga je Centar za mirovne studije uoči izbora za EU parlament organizirao tribinu Europa i migracije: gdje povlačimo granicu?  te pozvao predstavnike organizacija Amnesty International i Human Rights Watch koji su u danas, 20. svibnja u Zagrebu […]

Migracije, iako jedna od ključnih tema za Europsku uniju, nije zauzela odgovarajuće mjesto u predizbornoj kampanji u Hrvatskoj, stoga je Centar za mirovne studije uoči izbora za EU parlament organizirao tribinu Europa i migracije: gdje povlačimo granicu?  te pozvao predstavnike organizacija Amnesty International i Human Rights Watch koji su u danas, 20. svibnja u Zagrebu predstavili svoja saznanja o odnosu zemalja članica EU prema migracijama. Od 2015. godine, kada je velik broj izbjeglica došao u EU, migracije su postale tema na kojoj se lome koplja i postavlja lažna dilema – ljudska prava ili sigurnost. Zbog svoje kompleksnosti i slojevitosti , upravo je način na koji će joj se pristupiti, kakve politike i prakse će se osmisliti i voditi – ogledalo Europske unije.

Centar za mirovne studije na tribinu je pozvao predstavnike kandidacijskih lista za izbor članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske te za buduće članove Europskog parlamenta objavio zahtjeve vezane uz pitanja migracija.

Hrvatska nastoji pokazati kako je spremna steći uvjete za ulazak u Schengen, ali pushbackovima i nasiljem na granicama upravo pokazuje nespremnost za taj ulazak, istakla je Julija Kranjec iz Centra za mirovne studije. Dodala je da se od zastupnika iz Hrvatske u Europskom parlamentu očekuje da se usprotive  nasilju i ilegalnim radnjama na granicama zemalja EU te da se zalažu za provođenje temeljitih istraga, prestanak zloupotrebe i parcijalnog tumačenja hrvatskog i europskog zakonodavstva, prestanak kriminalizacije solidarnosti i razvoj aktivnih mjera uključivanja novopridošlih osoba u društvo.

Lydia Gall, iz Human Rights Watcha, pojasnila je kako je Mađarska svojim represivnim politikama i praksama uspjela dovesti do  vrlo niskih broja ulazaka, a onima koji i uspiju ući u mađarski sustav međunarodne zaštite maksimalno otežala životne uvjete. Istaknula je kako je praksa koju sada vidimo na hrvatskim granicama već godinama prisutna na bugarskim, poljskim i mađarskim granicama, a kako je upravo mađarsko zatvaranje granica ljude dovelo u situaciju da “zapnu”na području Srbije i BiH i usmjerilo ih prema Hrvatskoj.

Amnesty International je u BiH intervjuirao 94 osobe, od kojih su sve barem jednom bile vraćene iz Hrvatske i od kojih je trećina proživjela direktno nasilje. Massimo Moratti, zamjenik ravnatelja europskog ureda Amnesty Internationala, već dugo prati stanje na balkanskoj ruti, posebice u Unsko-sanskom kantonu i tvrdi kako azilni sustav u BiH ne funkcionira i kako ljudi nemaju namjeru tamo ostati. Pritom je naglasio kako su pushbackovi često lančani, iz Italije, preko Slovenije i Hrvatske, u BiH. Radi se o eksternalizaciji migracija kojima države članice prebacuju odgovornost na države izvan EU.

Treba postojati hrabra politika, koja ima viziju i koja se proaktivno bavi otvaranjem mogućnosti prema izbjeglicama koje dolaze zbog ratova, klimatskih promjena, siromaštva. Važno je da politike unaprjeđuju prava i da se zaustavi rastakanje sustava azila i snižavanje standarda ljudskih prava, zaključeno je na tribini.

ZAHTJEVI CENTRA ZA MIROVNE STUDIJE UOČI IZBORA ZA EUROPSKI PARLAMENT

 

Izvor: CMS

POPULARNE KATEGORIJE