AKTUALNI SAT VLADE U SABORU: Samo pljušte teške riječi

Premijer Tihomir Orešković i članovi njegove vlade u srijedu su, po prvi puta, u saborskom aktualnom prijepodnevu odgovarali na upite zastupnika. Gdje je najavljeno obećanje o 1.000 eura po rođenom djetetu, upitao je SDP-ovac Domagoj Hajduković. ”Volite svoju vladu nazivati reformskom, ali od te reforme nismo vidjeli ni R. Kad govorimo o socijalnoj osjetljivosti, vi ste […]

Premijer Tihomir Orešković i članovi njegove vlade u srijedu su, po prvi puta, u saborskom aktualnom prijepodnevu odgovarali na upite zastupnika.
Gdje je najavljeno obećanje o 1.000 eura po rođenom djetetu, upitao je SDP-ovac Domagoj Hajduković.

”Volite svoju vladu nazivati reformskom, ali od te reforme nismo vidjeli ni R. Kad govorimo o socijalnoj osjetljivosti, vi ste gurali u kampanji obećanje o potpori od 1000 eura za svako rođeno dijete. Sredina je travnja, proračun donesen, a potpora nema. Potpora je postala sprdnja. Radi li se ovdje o obmani građana ili niste sposobni smisliti kako ostvariti ovu mjeru’, upitao je Hajduković prvog potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka.

”Za tu mjeru već je osigurano 100 milijuna kuna, a to će krenuti od 1. rujna. Moramo donijeti adekvatni zakon. Vlada je socijalno osjetljiva. Vjerujte, reformska Vlada jest na taj način da tu reformu osjete oni koji su zaslužili, a ne oni koji su potrebiti i siromašni’, poručio je Karamarko.

”Predlažem da pogledate SDP-ov prijedlog izmjena zakona o roditeljskim naknadama kojeg smo prije dva mjeseca uputili u proceduru, da ga usvojite i sukladno tome isplatite naknade”, poručio je Hajduković.

Glavaš premijeru Oreškoviću: Mislite da je narod glup?

Pitanje o mljekarskom sektoru postavio je HDSSB-ov zastupnik Branimir Glavaš.

”Članice EU uz pomoć vlada zadržale su uspjeh u mljekarstvu, dok u Hrvatskoj propadaju isporučitelji mlijeka. Zanima me jeste li otkrili stvarne razloge krize mljekarskog sektora i koje ste mjere pripremili za spas proizvođača mlijeka’, upitao je Glavaš premijera.

”Iz EU ćemo apsorbirati sredstva. Već u ovom kvartalu Hrvatska je povukla sto posto više nego prošle godine u isto vrijeme. Uvjeren sam da ćemo pomoći ne samo mljekarima, već i drugim OPG-ovima”, rekao je Orešković i najavio otvaranje novog fonda od 500 milijuna eura.

Glavaš je rekao da nije zadovoljan odgovorom te da je Orešković pokazao da ništa ne zna o ovoj temi.

”Zar mislite da je narod glup i da ne zna što se događa u sektoru poljoprivrede?”, rekao je Glavaš, poručivši da bi se narod sam mogao udružiti i poduzeti drastične mjere.
Prvom podpredsjedniku Vlade Tomislavu Karamarku je bilo upućeno i pitanje SDP-ovog zastupnika Damira Tomića. ”Često volite istaknuti kako bivša vlada nije bila socijalno osjetljiva. Samo jedna od mjera bio je zakon o konverziji švicaraca. Time smo jasno rekli što mislimo o izrabljivanju građana. Kako će vlada reagirati na tužbu banaka i hoće li štiti građane ili banke”, upitao je Tomić.

”Vi ste to tako riješili da ste sve građane opteretili s milijardu kuna duga. To neće pasti na leđa banaka nego građana. To je vaša populistička mjera”, poručio je Karamarko.

I 1.000 eura po rođenom djetetu opteretit će sve građane, dobacio je Tomić. ”Što bi sada mi to trebali to napasti? Nadam se da ćete podržati interpelaciju SDP-a i da ćete prvi put pokazati da ste na strani građana”, rekao je Tomić.

SDP-ova zastupnica Ingrid Antičević Marinović u svom pitanju spomenula je reakciju Ministarstva kulture na napad na Antu Tomića i poruku predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović srpskoj manjini nakon pisma koje joj je uputio Milorad Pupovac.

”Koliko je opasno kad se s najviše državne razine šalju takve poruke i šalju se potjernice protiv intelektalaca i svih onih koji kritiziraju? Jeste li svjesni da u društvu u kojem se antifašizam proglašava floskulom, šake postaju realnost”, upitala je Karamarka.

Karamarko uvijek ponavlja jedno te isto: Osuđujem sve totalitarizme
”Protiv smo svakog nasilja, što se tiče demokratičnosti i pluralizma, tu sjedimo s različitim mišljenjima o svemu. I dalje ćemo štititi demokraciju i pravo da drugi ljudi razmišljaju drugačije. Rekli ste dosta neistina”, poručio je Karamarko.

Antičević Marinović upitala je koju je to neistinu izrekla. Neki u vladi su se umjesto po reformama istakli samo deformacijom povijesti, poručila je Antičević Marinović. Pozvala je da se o antifašizmu ‘ne muca’, a repliku je završila pozdravom ‘Smrt fašizmu, sloboda narodu’.

”Sprema se službena komemoracija u Jasenovcu ali na nju neće doći Židovi, Srbi i antifašisti. Neće jer ne žele tamo biti s vama i ministrom Hasanbegovićem. Prezreli su vas i prozreli. Predsjednica se trudi osuditi fašizam, ali na stadionu u Osijeku ne čuje ustaške pokliče, ne čuje ih ni premijer. Ne čuje ustaško urlikanje ni Tepeš kada s Bujancem ide na prosvjed. Čuli smo i izjave vašeg glavnog tajnika – ako se ne osjećaš sigurno ovdje, otiđi tamo gdje ćeš se osjećati sigurnije. Vi se niste obratili niti jednom rječju pa vam potpredsjedniče ove tragikomične vlade postavljam pitanje, do kada mislite tolarirati ovaj bolesni primitivni povratak ustaštva i tako sramotiti hrvatski narod”, rekao je SDP-ovac Stazić.

Nakon što je od predsjedavajućeg Reinera dobio upozorenje zbog rječnika kojeg koristi Stazić je dobio i odgovor Karamarka.

”Kad su u pitanju totalitarizmi, tu smo bili jasni, osudili smo i fašizam i komunizam. Kad osudimo komunističke zločine kažete da smo protiv antifašizma. Tamo gdje se javlja ustaštvo treba ga uništitti, ali vi ne vidite oko nas žal za boljševizom, komunizmom i Jugoslavijom. Smrt fašizmu, komunizmu i sloboda svim narodima”, rekao je Karamarko.
Zbog prigovora Stazić je spočitnuo i predsjedniku Sabora Reineru, koji mu je nakon kraće rasprave udijelio opomenu.

Hridova zastupnica Irena Petrijevčanin Vuksanović zanimala se za 10.000 hektara, odnosno za kojeg to investitora premijer Orešković traži tu zemlju po Slavoniji. ”Imena se ne smiju i neće davati. Kad je jedno ime procurilo, investitor se odmah povukao”, poručio je premijer. Otkrio je da je riječ o investitoru s Bliskog istoka te da je samo pitao za zemlju.

Irena Petrijevčanin Vuksanović nije bila zadovoljna odgovorom.

”Vaša tajnovitost je suspektna, među ostalim se ponašate kao agiter nekih stranih kompanija, a trebali biste raditi u interesu hrvatskih građana. Pozivam vas da budete premijer svih građana i ne tajite informacije od javnog interesa”, oštro je odgovorila zastupnica Hridi.

SDP-ovci: Gdje su reforme? Petrov: Na 100 stranica papira koji ste i vi potpisali

Poskupljenje dopunskog zdravstvenog osiguranja tema je koje se u svom pitanju potpredsjedniku vlade Boži Petrovu dotaknuo HSU-ov Silvano Hrelja

”Znate što je prouzročila vaša najava poskupljenja dopunskog zdravstvenog osiguranja? Agresivnost privatnih osiguravatelja, koji osiguravaju sada samo mlade i zdrave. Starije ne želi nitko, osim po cijeni od 150 kuna. Na djelu je raslojavanje osiguranja, privatni osiguravatelji u javno zdravstvo vraćaju oko 50 posto onoga što ubiru, a javni oko 80 posto. Kažite mi još jednom, što vama znači javni interes u koji ste se zaklinjali u kampanji?”, pitao je Hrelja.

Govoreći o poskupljenju dopunskog osiguranja potpredsjednik Vlade Petrov je rekao, kako mu nije drago da se podižu troškovi, ali da se to treba napraviti ako se želi održati sustav solidarnosti i javno zdravstvo na ovoj razini.

Iako je u fokusu SDP-ovih pitanja, kako se to i najavljivalo prije aktualnog sata Vlade, bio Tomislav Karamarko, pitanje Boži Petrovu došlo je od jednog od SDP-ovih zastupnika Vedrana Babića. ”Domoljubna koalicija i Most potpisali su sporazum o suradnji i njime su obećali u 60 dana napraviti reformski plan i reforme predstaviti građanstvu. Osim što je taj rok odavno prošao od reformi niste napravili ništa, nego ste počeli udarati po najugroženijima”, kazao je Babić spomenuvši i prijevoz za učenike i poskupljenje dopunskog zdravstvenog osiguranja.

Gdje je taj reformski plan, upitao je Babić, na što mu je Petrov rekao da je reformski plan identičan onome što je u pregovorima o sastavljanju vlade potpisao i SDP.

”SDP je skupa s nama pregovarao i mi smo zajednički donijeli taj popis reformi i identičan je popisu koji smo ispregovarali. Potpisali su u SDP-u 100 stranica identičnih poteza. To je jedan od javnih dokumenata. Službeni dokument Vlade dobit ćete u sljedećih 15 dana. Očekujem stopostotnu potporu da se s tim reformama, na koje ste prije pristali, slažete’, rekao je Petrov u svojevrsnom demagoškom govoru.

 Zastupnik Babić mu je na to odgovorio da ne proziva oporbu, odnosno SDP, za ono što je odgovoran kao potpredsjednik vlade, a to su reforme, neka se bavi tim poslom kojega je toliko obećavao.

Jovanović: Na HRT-u se provode čistke po orbanovskoj i staljinističkoj maniri

HRT je bio tema pitanja kojeg je SDP-ov zastupnik Željko Jovanović uputio potpredsjedniku vlade Karamarku.

”Nakon što je po hitnom postupku smijenjan ravnatelj Radman, v.d. ravnatelja Kovačić provodi čistke i smjene u orbanovskoj, staljinističkoj i erdoganskoj maniri. Smijenjeni voditelj informativnih emisija. Ukida se satirična emisija, satira se proglašava govorom mržnje, a pravi govor mržnje proglašava se satirom. Dovode se pouzdani uzdanici HDZ-a i partijski kadrovi. Imaju jedan zadatak, javnu državu pretvoriti u stranački bilten HDZ-a. Ovo što se događa na HRT-u ima vaš blagoslov, ali znate li u kojoj godini živimo danas? Ovo nije 1984.’, upitao je Jovanović prvog potpredsjednika vlade Karamarka, zapitavši ga i imaju li za to potporu premijera Oreškovića.

U odgovoru je Karamarko spomenuo 40 urednika koji su smjenjeni kada je na vlast došao SDP. ”Mi želimo, ja kao gledatelj i pretplatnik, želim da televizija bude javni servis, objektivni i nestranački. Da ne bude stranački instrumentalizirana u predizborne svrhe, kao što je to bilo u zadnje vrijeme, što se tiče staljinističkih metoda, vi ste u zadnje 4 godine to prakticirali. Sjetite se vaših metoda, od policije, pa dalje”, rekao je.

”Ne živimo u Orwellovoj 1984., ovo je Hrvatska 2016. godine i za ovo što činite nemate mandat”, replicirao je Jovanović.

Orešković: Žao mi je što se dijelimo oko prošlosti

Laburist Jaroslav Pecnik premijeru Oreškoviću spočitnuo je pak nereagiranje na ustaške pozdrave na utakmici u Osijeku i nereagiranje na ministra kulture Hasanbegovića, za kojeg Pecnik kaže da nije kreator, ali je glavni izvođač radova na reviziji ustaštva”. Od premijera je Pecnik zatražio da precizira odnosi li se njegova nedavna osuda na one koji promiču ustaštvo ili na one koji na to promicanje upozoravaju.

Orešković se u odgovoru dotaknuo i rasprave o komemoraciji u Jasenovcu. ‘Da je moja bivša firma ovako komunicirala, ustaše i komunisti, propala bi. Tu se nije ništa promijenilo. Ja sam protiv svih totalitarizama, fašisti, ustaše, komunisti. Veleposlanica Izraela godinama zna moj stav. Žao mi je da se u Hrvatskoj dijelimo oko prošlosti. Jasenovac treba biti mjesto gdje se zajedno nađemo, da posjetimo žrtve. Nadam se da ćemo naći pristup da zajedno idemo naprijed, a ne da se dijelimo’, rekao je Orešković.

Maras, Mrsić i Varga ‘zasuli’ pitanjima Karamarka

Hoće li se smanjivati plaće zaposlenima u javnoj i državnoj upravi, upitao je SDP-ov zastupnik Mirando Mrsić Tomislava Karamarka, spočitnuvši kako ‘svjedočimo bezidejnosti vlade’ u pregovorima sa sindikatima.

Jedina formula je ”razgovarati, razgovarati, razgovarati”, kazao je Karamarko, osvrnuvši se na sastanke sa sindikatima, na kojima, dodao je, osobno nije bio.
A, odgovornost će, smatra, morati preuzeti i vlada i sindikati i poslodavci.

Što se tiče konkretnog pitanja Karamarko je rekao da nema govora o smanjenju plaća i povećanju radnog vremena.

Gordan Maras na početku svog pitanja imao je i savjet za potpredsjednika vlade Tomislava Karamarka. ”Ako ste povjesničar, nemojte više u ’41. i ’45., okrenimo se poslu i gospodarstvu, napravimo nešto’, rekao je Maras.

Govoreći upravo o gospodarstvu SDP-ov zastupnik je u svom pitanju podsjetio na HDZ-ov program 5+ u kojem je obećano zapošljavanje i reforma zdravstva. ”To su vam bili osnovne postavke, a najznačajniji vam je bio gospodarski rast. Sada nemamo ni poticaje, zaustavljeni su EU fondovi. Moje pitanje je kad ćete omogućiti poduzetnicima dobrovoljno članstvo u HGK-u, nakon što ste tamo napravili red HDZ-ovaca, red špijuna, pa red HDZ-ovaca?”, pitao je Maras.

”Spremamo novi porezni paket. Porezne mjere će biti stimulativne, porezni obveznik mora biti rasterećen brojnih poreza, ne nameta. Otvaramo puteve investicijama. Govorimo o 300 milijuna eura investicija, koje su realne. Vaši programi nisu dali nikakvu progresiju. Program 21 se sveo na ‘mrtvo slovo na papiru’. Ostavili ste dug. Mi smo već krenuli i sigurno ćemo uspjeti”, odgovorio je Karamarko.

Posljednjih tjedana naviše se govori o zdravstvu, na koje se osvrnuo i Siniša Varga. Pobrojao je sve najavljene mjere – od povećanje cijene dopunskog zdravstvenog osiguranja do ukidanja sanacije bolnica. ”Je li ovo mjera za konačnu privatizaciju zdravstva?”, upitao je SDP-ov zastupnik Tomislava Karamarka.

”Sve ove mjere uštede su da pokušamo zaustaviti daljnja zaduživanja. Ovime neće biti pogođeni najsiromašniji. Zdravstvo guta previše, oko 24 milijarde kuna, moramo smanjiti troškove i biti solidarni’, odgovorio je prvi potpredsjednik vlade.

Vrdoljak: Koji je stav Vlade oko Ine?

Na stratešku važnost INA-e upozorio je HNS-ov zastupnik Ivan Vrdoljak.

”Svima je jasno da su komplicirani odnosi između MOL-a i vlade koji su nastali radi neispunjavanja obaveza iz ugovora, kao i želje MOL-a da INA-u pretvori u svoju podružnicu. Današnje stanje u tvrtki je katastrofalno, i zaposleni u njoj ne znaju za svoju budućnost. MOL je inzisitrao na arbitraži i nije odgovorio na prijedlog dioničarskog ugovora, predložili su lani zatvaranje Rafinerije Sisak pa smo to odbili, sad u planu ponovno imaju zatvaranje te rafinerije i ne kane investirati u Rafineriju Rijeka. Kad možemo očekivati stav vlade o odnosima s MOL-om?”, upitao je Vrdoljak premijera Oreškovića.

Orešković se zahvalio na detektiranju stanja i savjetima koje mu je Vrdoljak dao na početku mandata, no dao je do znanja da stava vlade neće biti tako skoro.

”INA je strateška firma i od nacionalnog interesa. Poduzet ćemo sve da štitimo interese Hrvatske. Postupak arbitraže traje i stav je vlade da ćemo čekati njene rezultate”, rekao je premijer Orešković, no takvim odgovorom Vrdoljak nije bio uopće zadovoljan.

”Ne možemo čekati jesen da bi završila arbitraža. Dijele se otkazi, smanjuju plaće, smanjuje proizvodnja nafte i plina. Mora se znati jasan stav vlade i tko su ljudi koji će se suočiti s ovim ‘vrućim krumpirom’. Svaki tjedan, ne čineći ništa, radi se ogromna šteta INA-i”, rekao je Vrdoljak.

Orepić dao najkraći odgovor od svih

Na odnose ministra unutarnjih poslova Vlahe Orepića i prvog potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka osvrnuo se SDP-ov zastupnik Darko Parić.

”Od prvog dana počela je ružna obiteljska trakavica između vas ministre i potpredsjednika Karamarka, ili Mosta i HDZ-a. Tomislav Karamarko traži smjenu ljudi u MUP-u što ste odbijali, mi smo sve to morali gledati i slušati. I onda se dogodi pljačka u policiji i zato su okrivljeni oni koji su trebali biti smijenjeni. Karamarko je rekao na kraju kada ste smjenili te ljude, da ste vjerojatno nešto naučili. Što ste naučili? Da vam je Karamarko šef? Kome vi kao ministar odgovarate – premijeru Oreškoviću ili prvom potpredsjedniku Karamarku?”, upitao je Parić ministra Vlahu Orepića.

”Ministar unutarnjih poslova je odgovoran premijeru, odnosno predsjedniku vlade. Hvala”, kratko je odgovorio Orepić.

”Očito moje pitanje prilično boli, s obzirom na ministrov odgovor”, kazao je Parić, spočitnuvši da su vladajući odustali od svih reformi, a odjednom se kao glavna postavila ona koju nisu ni spominjali, reforma policijskog sustava.

Na dnevnom redu zasjedanja, koje će potrajati do sredine srpnja, za sada je 40-ak točaka. Uz razna izvješća, pred zastupnicima je niz zakona, kako onih koje je predložila Vlada, tako i zakona iz zastupničkih klubova, posebice oporbenih. Vlada je, tako, Saboru predložila izmjene Općeg poreznog i zakona o porezu na dobit, izmjene Zakona o faktoringu.

Pred Saborom su i izvještaji o radu za prošlu godinu koje su poslale pučka pravobraniteljica te pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, ravnopravnost spolova, prava djece.

Oporbeni klubovi u proceduru šalju dvije interpelacije, SDP o švicarskom franku, a Reformisti Radimira Čačića o reguliranju rada ugovorima na određeno vrijeme.

 

 

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close