Zbog narušavanja tržišne utakmice simbolično kažnjeni Konzum, Dukat, Kutjevo i KTC, u Hrvatskoj. U Srbiji Frikom „platio” tri milijuna eura kazne. Kome u Hrvatskoj treba takva Agencija, koja ne može zaraditi niti za plaće?
Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) proglasivši ništetnim sporazume između Dukata, Konzuma i Kutjeva i KTC-a zbog kršenja Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja (ZZTN), sudionicima tih sporazuma izrekla je upravno-kaznene mjere u ukupnom iznosu od 1,63 milijuna kuna. Agencija je u oba slučaja utvrdila da je riječ o zabranjenim vertikalnim sporazumima kojima se na štetu potrošača narušava tržišno natjecanje, navodi AZTN u svom priopćenju.
U sporazumu između Dukata i Konzuma, utvrđeno je da su dodaci ugovoru o kupnji sklapani od siječnja 2009., do siječnja 2011., sadržavali odredbe prema kojima se Konzum obvezao pridržavati minimalnih veleprodajnih i maloprodajnih cijena sugeriranih od strane Dukata. Ukoliko ih se Konzum kao kupac ne bi pridržavao, Dukat je imao pravo prekinuti isporuku svojih proizvoda.
Nadalje je Agencija ustvrdila kako Sporazum između Kutjeva i KTC-a, a koji je bio na snazi od siječnja 2010., do travnja 2011., sadržavao odredbe kojima se Kutjevo kao dobavljač obvezalo KTC-u da sa svojim prodajnim cijenama prema kupcu neće ići, tj. ne smije ispod minimalnih dogovorenih cijena, detaljno utvrđenih u prilogu ugovora. Ukoliko se KTC ne bi pridržavao tih ugovornih odredbi, Kutjevo je moglo raskinuti ugovor.
U ova oba slučaja Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja utvrdila je kako je riječ o teškom ograničenju tržišnog natjecanja, jer su ugovorne odredbe kojima se ugovaraju fiksne ili minimalne cijene uvijek zabranjene, neovisno o tome jesu li stvarno bile u primjeni te neovisno o veličini tržišnog udjela sudionika sporazuma. Takvim se odredbama trgovcima onemogućava slobodno formiranje cijena što je izravno protivno interesima krajnjeg kupca, priopćili su iz AZTN-a.
Ali kako je važeći Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja stupio na snagu 1.listopada 2010., mogao se u navedenim slučajevim zabranjenih sporazuma primjeniti samo na razdoblje kršenja Zakona, nakon njegovog donošenja, tj. stupanja na snagu. Očito se do tada moglo raditi što se htjelo.
No kako bilo, rješenjem Agencije utvrđeno je da je zabranjeni sporazum između Dukata i Konzuma trajao od 1. listopada 2010. do 17. siječnja 2011., a između Kutjeva i KTC-a od 1. listopada 2010. do 15. travnja 2011.
Nesporno je da je riječ o poduzetnicima koji su zbog svojeg tržišnog položaja i značaja na hrvatskom tržištu vis-a-vis djelatnosti kojima se bave morale biti upoznate s propisima o tržišnom natjecanju, AZTN, je pri izricanju upravno-kaznenih mjera u obzir uzela činjenicu da su utvrđene povrede trajale relativno kratko, kao i da zabranjene odredbe u naravi nisu primjenjivane, pa tako nisu imale značajan učinak na tržišno natjecanje. Nema veze što je AZTN okarakterizirao kao teško ograničavanje tržišnih sloboda.
Agencija je navela, kako je u obzir uzela i činjenicu da su sudionici sporazuma samonicijativno izmijenili zabranjene odredbe i prije negoli je AZTN pokrenula postupak te da novi ugovor između Dukata i Konzuma sklopljen 17. siječnja 2011, te s Kutjevom i KTC-om 15. travnja 2011., nije više sadržavao odredbe o minimalnim cijenama ispod kojih trgovac ne smije krajnjem kupcu prodavati proizvode dobavljača. Tako su sudionicima zabranjenih sporazuma izrečene simbolične upravno kaznene mjere u skladu s njihovim položajem na tržištu i kako navode, u obzir uzela i činjenicu da su sudionici sporazuma samoinicijativno izmijenili zabranjene odredbe i prije nego što je Agencija pokrenula postupak te da novi ugovor koji su Dukat i Konzum sklopili 17. siječnja 2011., a Kutjevo i KTC 15. travnja 2011., više nije sadržavao odredbe o minimalnim cijenama ispod kojih trgovac ne smije krajnjem kupcu prodavati proizvode dobavljača. Stoga su sudionicima zabranjenih sporazuma izrečene simbolične upravno-kaznene mjere u skladu s njihovim položajem na tržištu i njihovom financijskom i tržišnom snagom.
Stoga je Dukatu izrečena upravno-kaznena mjera u iznosu od 800 tisuća kuna, a Konzumu od 600 tisuća kuna, a Kutjevu od 130 tisuća kuna, KTC-u 100 tisuća kuna.
U oba slučaja Agencija smatra da je izricanjem simboličnih upravno-kaznenih mjera u takvim iznosima postignut cilj primjerenog kažnjavanja poduzetnika te da će se postići posebni preventivni učinak kod njih, ali i opći preventivni učinak kao upozorenje drugim poduzetnicima da se ne upuštaju u kršenje propisa o tržišnom natjecanju.
Naime, „propisi o zaštiti tržišnog natjecanja prisilne su naravi te poduzetnici moraju postati svjesni da ih nije moguće mijenjati međusobnim sporazumima”, ističu iz Agencije.
Država je zaista simbolično kaznila Dukat, Konzum, Kutjevo i KTC, ne gledajući i svoju osobnu korist od kazne: ukapavanje u državni proračun i tako određene svote svojih sredstava državnih poticaja.
SRBIJA
Srbija nije bila blagonaklona za razliku od običnih „packi” u Hrvatskoj. Todorićevoj industriji smrznute hrane Frikom iz Beograda, potvrđena je kazna od 301.950.520,00 srpskih dinara, što „prevedeno” znači, oko tri milijuna eura, zbog zlouporabe dominantnog položaja na tržištu.
Frikom je zatražio preispitivanje sudske presude Upravnog suda, kojom je potvrđeno rješenje srpske Komisije za zaštitu konkurencije o zlouporabi dominantnog položaja Frikoma i izricanja mjere plaćanja novčne kazne, ali je Vrhovni sud glatko odbio zahtjev za preispitivanje sudske presude Upravnog suda.
Naime, Komisija je u studenom 2012, Frikomu izrekla mjeru plaćanja novčanog iznosa od tri milijuna eura zbog zlouporabe vladajućeg položaja.
Kazna je izrečena, jer je Frikom u tipskim ugovorima koje je zaključivao s kupcima, maloprodajnim trgovinama u razdoblju od 2008., do 2010., godine unosio, kao bitan element, odredbe kojima je nametao obvezu da u potpunosti dosljedno primjenjuju maloprodajne cijene utvrđene cjenicima Frikoma, kao i obvezu ekskluzivne kupnje relevantnog proizvoda od Frikoma uz izravnu ili indirektnu zabranu prodaje konkurentskih proizvoda.
Presudom Upravnog suda od 12. ožujka prošle godine odbijena je žalba Frikoma i potvrđeno rješenje Komisije o izricanju mjere plaćanja novčanog iznosa od 301,95 milijuna dinara.
Todorić je s Frikomom, ustvrdila je Komisija za zaštitu konkurencije o zlouporabi dominantnog položaja, kako stoji u tužbi, unosio odredbe u ugovore kojima su se nametali kupcima maloprodavačima da proizvode prodaju po cijenama iz cjenika Frikoma, nametao obvezu ekskluzivne kupovine Frikomovih proizvoda uz direktnu ili indirektnu zabranu prodaje određenih proizvoda.
Nadalje je nametao da se Frikomu u neopravdano visokim iznosima plaćaju odštete u slučaju da se ne pridržavaju svih obveza preuzetih ugovorom, te razvijenim sistemom poticaja i stimulacija odlučujuće je utjecao na poslovne odluke kupaca, maloprodavača, ugovarao neprimjerene i neopravdano kratke rokove u kojima je Frikom mogao ostvariti jednostrani raskid ugovora.
Ugovaravši različite uvjete poslovanja za iste poslove s različitim kupcima, a naročito u pogledu rokova plaćanja, povrata robe i otkaznih rokova ugovora, srpska Komisija za zaštitu konkurencije kaznila ga je s tri milijuna eura kazne zbog zlouporabe dominantnog položaja na tržištu, koje je Todorić morao platiti u roku šest mjeseci i zabranom poslovanja pod takvim uvjetima.
U Srbiji ima veze što je narušavao tržišnu konkurenciju i zlouporabio svoj položaj, u Hrvatskoj dobio tek „packe” od kojih se država baš i nije pomogla financijski.
