630 milijuna kuna je tek mrvica prema 34,6 milijardi dolara opljačkanih iz Hrvatske

Najnovija korupcijska afera s ukradenim zlatom i eurima iz sjedišta policije u Zagrebu te istraga koja tvrdi da se radi o pranju novca povezanom s peruanskom narkomafijom samo je vršak velike korupcijske sante s kojom je Hrvatska suočena od samog stvaranja države. Po najnovijem izvješću američke insituticije „Global Financial Integrity“ koja prati tijekove prljavog novca […]

Najnovija korupcijska afera s ukradenim zlatom i eurima iz sjedišta policije u Zagrebu te istraga koja tvrdi da se radi o pranju novca povezanom s peruanskom narkomafijom samo je vršak velike korupcijske sante s kojom je Hrvatska suočena od samog stvaranja države. Po najnovijem izvješću američke insituticije „Global Financial Integrity“ koja prati tijekove prljavog novca u cijelom svijetu  iz Hrvatske je od 2004. do 2013. godine  izneseno čak 34,6 milijardi dolara ilegalno stečenog novca.

Analizom podataka o međunarodnoj razmjeni i bilanci plaćanja GFI je utvrdio da se iz Hrvatske u prosjeku godišnje izvuče 3,5 milijardi dolara “prljavog” novca, koji je stečen raznim kriminalnim aktivnostima kao što su izbjegavanje plaćanja poreza, korupcija, trgovina drogom, prostitucija. Prema tom iznosi Hrvatska je na 40. mjestu od ukupno 149 zemalja obuhvaćenih analizom

Dok se oko aktualne afere pranja novca procijenjene na  630 milijuna kuna digla velika medijska galama ti isti mediji, kako javni tako i privatni, godinama šute o kolosalnoj pljački hrvatskog naroda i države koja je djelomično i zbog toga, odnosno toleriranja te pljačke, došla na rub bankrota.

Treba se vratiti malo u prošlost da bi se spoznale prave dimenzije te pljačke, kako je ona počela i kako se tolerirala. Još početkom 2000. godine tadašnji američki veleposlanik u Zagrebu William Montgomery  bio je preporučio tadašnjoj Račanovoj vladi jednu američku agenciju koja se bavi otkrivanjem opranog novca. CIA je procijenila da je oko 8 milijardi dolara bilo kriminalom,  korupcijom, ilegalnom trgovinom ili izbjegavanjem poreza izneseno iz Hrvatske u prvih 10 godina državnosti, od kojih su prvih pet bile ratne godine. Ivica Račan kao predsjednik SDP-a stranke se voli hvalisati da je, za razliku od HDZ-a, tobože poštena stranka odbio je tu ponudu. Tada je i sam predsjednik Mesić grmio kako se nova vlast ne će zadovoljiti sitnim ribama, nego kapitalcima, da bi pri kraju mandata u aferi „Patria“ i sam postao kapitalac. Kad je u pitanju korupcija ni jedan veći slučaj njezinog otkrivanja i procesuiranja nije pokrenut u samoj Hrvatskoj, uvijek je to dolazilo na intervenciju izvana, kao što je bilo i u slučaju Ive Sanadera.

Kad je objavljeno da Hrvatska ima 220 multimilijunaša s najmanjim pojedinačnim iznosom od 30 milijuna dolara i da njihov broj raste brže nego u svijetu, nitko se u Hrvatskoj, a posebice ne kontrolirani korumpirani mediji, nije zapitao kako su ti ljudi gotovo preko noći stekli golemo bogatstvo.

Štoviše, zavladala je prava zavjera šutnje kad je spomenuta američka institucija „Global Financial Integrity“ objavila da je na isti način u idućih 10 godina, dakle  od 2001 do 2010. godine iz Hrvatske izvučeno čak 15,2 milijarde dolara. Taj podatak potaknuo je Adriatic institut za javnu politiku u Rijeci na čelu s Natašom Srdoč da uputi pismo premijeru Milanoviću i ministru financija Liniću u kojemu se tražilo da pokrenu akciju kako bi se taj novac s tajnih računa hrvatskih multimilijunaša iz porezanih oaza diljem svijeta vratio u Hrvatsku. Naravno, ne samo da oni nisu ništa poduzeli, nego na pismo nisu ni odgovorili. U pismu je između ostalog postavljeno pitanje jesu li hrvatske vlasti zatražile informacije od vlasti u Lihtenštajnu, Austriji, Švicarskoj, Velikoj Britaniji i drugim zemljama uključujući imena pojedinaca i pojedinačne iznose transferiranih sredstava obuhvaćene nezakonitih financijskim odljevima. Hrvatska jer u međuvremenu  kao članica Europske unije dobila podatke iz 19 zemalja koje je sama trebala tražiti. U najnovijem izvješću američke institucije govori se u razdoblju od deset godina o čak 34,6 milijarde dolara opljačkanog na razne način iz Hrvatske, ali političke elite o tome šute. To je samo uzgred u jednom istupu u Hrvatskome saboru ukazao neovisni zastupnik Stipe Petrina, ali mu nitko ni iz vladajućih krugova ni oporbe nije odgovorio ili na bilo koji način reagirao na njegov istup.

Konačno u nedavno objavljenom izvješću insituta RAND Europe koje je naručio Europski parlament Hrvatska među članicama Europske unije ima najveću razinu korupcije u javnoj nabavi. S Rumunjskom i Bugarskom spada u najkorumpiranije države EU.

Kad je govorio o uspjesima svoje Vlade Zoran Milanović je rekao da je ona ostavila sređenu državu što očito po njemu znači i da sređena država podrazumijeva najviši stupanj korupcije u javnoj nabavi u Europskoj uniji. Hrvatska se po tom istraživanju nalazi na samom vrhu ispred Cipra, Litve i Rumunjske. Zbog tako visokog stupnja korupcije Hrvatska godišnje gubi čak 15 posto BDP-a. Iz tih razloga RAND Europe predlaže zakonske i regulatorne mjere na državnim razinama, a jedna od njih je proširenje zaštitnog Mehanizma suradnje i provjere (CVM) na veći broj EU članica, a u početku je bio uveden uoči prijama Rumunjske i Bugarske. Hrvatska bi uvođenjem tog mehanizma, po jednom od scenarija, godišnje mogla uštedjeti oko 2,2 milijarde eura.

O velikoj sustavnoj pljački države, a posebice u posljednjih desetak godina, vlada koncentrirana zavjera šutnje, pri čemu sudjeluju jednako  HRT, „Jutarnji list“, „Večernji list“ i svi ostali vodeći mediji ne samo tiskovni nego i portali. U skladu s tim državni tužitelj Dinko Cvitan na čelu DORH-a šuti, kao što je dosad šutio i njegov prethodnik Mladen Bajić. Da bi se to i dalje zataškavalo služe upravo afere kakva je ova o 630 milijuna kuna, koje se bave mrvicama, a ne suštinskim problemom velike pljačke države i naroda otkako je Hrvatska na krvi 15.000 svojih sinova i kćeri stvorena.

POPULARNE KATEGORIJE

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li objektivno.hr koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi objektivno.hr i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Objektivno.hr ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na objektivno.hr. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Objektivno.hr koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti objektivno.hr koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Objektivno koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja objektivno.hr ili partner omogućuje se putem kolačića koje objektivno.hr, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close